Izračunajte plaću za 2017.g.

15.12.2016.

Pomoću kalkulatora za izračun plaće možete izračunati svoju plaću u bruto ili neto iznosu, dobiti detaljniji izvještaj o doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te ostale doprinose na plaću.

KALKULATOR: Izračun neto plaće


Iznos bruto plaće

kn

Odbitak djeca

Odbitak uzdržavani članovi

Odbitak invalidnost

Prirez

Doprinosi

Izračunaj

 

*Napomena:
- izračun plaće stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine i informativnog je karaktera
Kalkulator izradio: MIMAKO d.o.o., računovodstvene usluge (www.mimako.hr)

KALKULATOR: Izračunajte bruto plaću

 

Porezna reforma u 2017. godini

28.12.2016.

Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice.   

S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje.

Evo što se sve mijenja s prvim danom 2017.

Foto: Thinkstock

Uz to, na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).

Porez na dohodak - osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto

Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna.

Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. 

Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. 

Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.

Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.

Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.

Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći 'škare' poreza na dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u poreznim 'škarama' nije oko 915 tisuća njih, a procjena je Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5 milijun.

Doprinosi i na autorske naknade

S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama - za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto. 

Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

Niže stope poreza na dobit

S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit, koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika.  

Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50 posto (do sada 30 posto). 

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

PDV za ugostiteljstvo na 25 posto

Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge. 

Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce. 

No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25 posto.

Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5 posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

Porez na promet nekretninama 4 posto

Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet nekretninama, kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto.

Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine prosinca u javnoj raspravi.

Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine.

Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će prihod jedinica lokalne samouprave. 

Lokalni porezi

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto. 

Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.

No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice.

Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine. 

Trošarine i posebni porez na motorna vozila

S početkom iduće godine trošarinama će biti 'opterećene' i elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi, predviđaju izmjene Zakona o trošarinama.

Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. 

Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se, procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću obveznika. 

U trošarinski se sustav uvodi i institut "male destilerije", s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu. 

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko dvije tisuće malih vinara. 

Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2.000 kuna. 

Jedinstven rok zastare od šest godina

U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija. 

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa. 

Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se briše "mali obveznik fiskalizacije", pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućoi da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega. 

U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza, izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu, o carinskoj službi, o financiranju lokalnih jedinica.

Jana nabava – kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda

S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi.

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine. 

"Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena je obvezna od 1. srpnja 2017. godine", istaknula je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih 452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih. 

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze.

Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave), propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu, itd. 

Na prijedlog Kluba HDZ-a, u Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).

Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje kako će to pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.

Izmjene Zakona o računovodstvu

S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP).

Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017.

No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine, odredba o JOKP-u ukinuta.

Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća ponovno vraćen na 30. lipnja. 

Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (Fina) će sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke.

Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća, itd.

Članarine u turističkim zajednicama

Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.

Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz bilo koje članice EU. 

Izvor: Večernji list

 

Kako će novi porezni zakoni utjecati na vaše obitelji i vaše tvrtke

15.12.2017.

Dobra namjera države da favorizira roditelje s više djece ovisi o njihovoj bruto plaći

Ministarstvo financija procjenjuje da od siječnja iduće godine porez na dohodak neće plaćati oko 1,5 milijuna hrvatskih građana, među kojima prevladavaju umirovljenici s mirovinama manjim od 3800 kuna, zaposleni s nižim plaćama, kao i oni za hrvatske prilike s nešto višim plaćama ako imaju najmanje troje djece. Razlika u primanjima ovisi o nizu elemenata: početnoj bruto plaći, broju uzdržavanih članova obitelji i mjestu prebivališta, odnosno prirezu koji se plaća u pojedinim gradovima i općinama.

Velika većina građana koji zarađuju manje od prosječne plaće uopće neće plaćati porez, a ostalima će se povišica kretati od nekoliko kuna do dvije tisuće kuna za neto plaće koje se kreću oko 20 tisuća kuna. Rasterećenjem većih plaća kroz spuštanje najveće porezne stope na 36 posto i dizanjem poreznog razreda za primjenu te stope oslobađa se prostor za nagrađivanje stručnjaka i privlačenje investitora koji ciljaju na visokosofisticirane industrije. Hrvatska, po službenim podacima DZS-a, ima oko 60.000 zaposlenih koji mjesečno zarađuju više od 10.000 kuna neto. Na toj razini plaća povišica je, ovisno o broju djece, od 100 do 400 kuna, no problem ovakvog povećanja plaća je što ono zaobilazi ljude čija su primanja toliko niska da ni sad ne plaćaju poreze – 300.000 radnika vrti se oko minimalca. Ministarstvo financija procjenjuje da će kompletan porezni paket tvrtkama i građanima ostaviti oko dvije milijarde kuna, koje će se većim dijelom preliti prema višem srednjem sloju i bogatijima, a da bi siromašnijima kompenzirali razliku, išlo se na smanjenje PDV-a za struju i odvoz smeća te povećanje minimalne plaće. Roditelji s više djece doista su dobili velike porezne stimulacije, no druga je stvar kolika su im bruto primanja i mogu li ih iskoristiti. Nadalje, od iduće će se godine povećati rodiljske naknade za drugih šest mjeseci na 4000 kuna za zaposlene i 2328 kuna za nezaposlene majke. Priprema se kompenzacija i za nestanak porezne olakšice za prvu nekretninu, ali šteta je što najavljene subvencije za kupnju stanova nisu krenule od početka godine. Povećanje PDV-a u ugostiteljstvu nije dobra vijest ni za ugostitelje ni za njihove goste, a kad se isključi ta branša i šećerna industrija, ostali poduzetnici trebali bi biti u plusu. Nova bi porezna pravila trebala biti prohodnija i jednostavnija za primjenu, s osjetnim smanjenjem poreza na dobit kod malih poduzetnika. Svima ostalima država ide naruku povoljnijim poreznim tretmanom nabave i korištenja službenih automobila, kako u poslovne tako i u privatne svrhe.

OLAKŠICE NA PLAĆU NAKON POREZNE REFORME

OLAKŠICE NA PLAĆU NAKON POREZNE REFORME

Izvor: Večernji list

Kakve nas promjene čekaju od iduće godine, a što se priprema za siječanj 2018.

19.11.2017.

Jedino se ugostitelji ne vesele novom poreznom paketu, koji građanima i tvrtkama ostavlja oko dvije milijarde kuna u 2017. godini

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić dobio je zeleno svjetlo Sabora za paket poreznih zakona, a u iduća dva tjedna očekuje se i druga saborska rasprava. Plan je Vlade da se zakoni prihvate što prije kako bi se poduzetnici stigli pripremiti za nova rješenja. Tvrtke moraju prilagoditi programe za izračun plaća jer su važne promjene predviđene kod obračuna i naplate PDV-a, poreza na dobit, trošarina, prometa nekretnina.

Puno posla za programere i računovođe – no ukupni rezultat trebalo bi biti smanjenje porezne presije za približno dvije milijarde kuna tijekom 2017. godine. Najmanje se Novoj godini vesele ugostitelji jer se stopa PDV-a u toj djelatnosti vraća s 13 na 25 posto PDV-a, no zato su nova rješenja povoljna za poljoprivrednike i građane jer pojeftinjuje repromaterijal u poljoprivredi te struja i odvoz smeća. Prve plaće u mjesecu siječnju, neovisno o tome što su zarađene u mjesecu prosincu, također se trebaju obračunati po novim poreznim stopama.

1. Plaće i dohodak: Povišica razmjerna plaći

Još pola milijuna građana od siječnja neće plaćati porez na dohodak, a većini od 1,2 milijuna koji hoće porez će biti manji. Jedini koji bi nakon promjene mogli plaćati više ljudi su koji uz visoku mjesečnu plaću imaju i znatne honorare. Porez neće plaćati osobe s jednim djetetom koje zarađuju do prosječne mjesečne plaće u državi (oko 7700 bruto ili 5500 neto), a za dvoje djece bez poreza su sve neto plaće do 8000 kuna. Siječanjske povišice mogu biti od nekoliko kuna do tisuću za plaće koje su tri puta veće od prosjeka. Domaćim se umirovljenicima ništa bitno ne mijenja, ali strani s većim mirovinama će plaćati upola manji porez.

2. PDV: Ugostitelji idu na 25%

PDV će se i dalje plaćati prema tri stope: 5, 13 i 25 posto. Most je zaustavio promjene stopa od 1. siječnja 2018. godine tako da će do daljnjega oporezivanje potrošnje ostati isto, uz izuzetak ugostiteljstva, koje gubi povlašteni status te će i oni od 1. siječnja 2017. naplaćivati 25 posto PDV-a. Nakon što se dobije suglasnost Europske unije, poduzetnicima će se priznati pravo na pretporez za automobile – u visini 50%, a povećat će se i prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna. Očekuje se da će ta promjena stupiti na snagu 1. siječnja 2018.

3. Nekretnine: 4 posto poreza svima

Porez na promet nekretnina spušta se na 4 posto, jednako kao i porez na nasljedstvo već od siječnja 2017. godine. No, taj će porez morati plaćati i osobe koje kupnjom stana rješavaju stambeno pitanje. Zauzvrat, Vlada priprema drugo zakonsko rješenje po kojemu će država sufinancirati pola rate kredita za prvi stan četiri ili više godina, ovisno o broju djece u obitelji. Subvenciju rate mogla bi koristiti svi mlađi od 45 godina. Jednostavni porez na nekretnine primijenit će se od siječnja 2018. godine, kada će komunalna naknada prerasti u porez.

4. Trošarine: Poticaj prodaji novih automobila

Već interes izaziva promjena trošarinskog sustava za automobile, predlagač tvrdi da će poskupjeti automobile koji imaju povećanu emisiju CO2, no ljudi iz branše navode da će najjeftinije marke automobila poskupjeti do 7 tisuća kuna, dok će skupocjene limuzine pojeftiniti stotinjak tisuća kuna. Vraćanje porezne olakšice tvrtkama za nabavu vozila potaknut će prodaju novih automobila.

5. Porezni uskok: Vraćaju se porezni uredi

Tri godine nakon što je Milanovićeva Vlada smanjila broj područnih ureda na šest, ponovno će svaka županija imati svoj područni ured Porezne uprave. Okrupnjavanje je, navode, izazvalo probleme u komunikaciji i svakodnevnim procesima, a promjena će zahvatiti i porezni USKOK, koji više neće djelovati kao samostalni odjel pod ingerencijom ministra financija, već kao posebna služba unutar Porezne uprave.

Izvor: Jutarnji list

 

Porezna reforma 2016.

27.10.2016.

Nakon današnje sjednice Vlade, ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić održao je konferenciju za medije na kojoj je pojasnio, kako je rekao, najvažniju točku današnje sjednice Vlade – predstavljanje porezne reforme. 

Za provedbu ove, cjelovite i sveobuhvatne reforme, naglasio je ministar, u vrlo kratkom roku potrebna je izmjena 15 zakonskih propisa od kojih će sedam biti potpuno novih prijedloga zakona i to:

dok će se ostali zakonski propisi mijenjati kroz izmjene i dopune postojećih. „Koraci koji slijede bit će intenzivni, a javnost i mediji bit će pravodobno informirani i imati puni uvid“, obećao je  te dodao da će svi zajedno, i poduzetnici i građani moći sudjelovati u javnim raspravama, u okviru mogućih rokova za izmjene koje bi trebale stupiti na snagu s 1. siječnja 2017. godine.

Najvažnije novosti u vezi Porezne reforme koja stupa na snagu 01.01.2017. godine:

Plaća

sadašnja plaća  u kunama

buduća plaća  u kunama

5686      

5686

8000

8224

12000

12316

18000

19021

25000

27086

Olakšice

  • Povećavaju se faktori za djecu i uzdržavane članove obitelji, mijenja se osnovica za izračun na 2.500,00 KN (do sada 2.600,00)
    • uzdržavani član obitelji 0,7 * 2.500,00 = 1.750,00 KN (do sada 0,5 * 2.600,00 = 1.300,00)
    • 1. dijete 0,7 * 2.500,00 = 1.750,00 KN (do sada 0,5 * 2.600,00 = 1.300,00)
    • 2. dijete 1,0 * 2.500,00 = 2.500,00 KN (do sada 0,5 * 2.600,00 = 1.820,00)
    • 3. dijete 1,4 * 2.500,00 = 3500,00 KN (do sada 0,5 * 2.600,00 = 2.600,00)
  • Novi iznos osnovnog osobnog odbitka je 3.800,00 KN (umjesto dosadašnjih 2.600,00)
  • Osnovica za izračun olakšica za djecu i uzdržavane članove obitelji 2.500,00 KN (umjesto dosadašnjih 2.600,00)
  • Porezni razredi
    • Ukida se porezni razred 12% (primjenjuje se samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i dohodka od kapitala (dakle ne i prilikom obračuna plaće
    • 24% porezni razred od 0,01 do 17.500,00 KN
    • 36% porezni razred od 17.500,01 KN i više

Usporedno s time, Ministarstvo financija će, u suradnji s ostalim ministarstvima raditi na izradi Državnog proračuna za 2017. godinu. Prije toga, pripremit će se i rebalans proračuna za ovu godinu, i to tehničke prirode, s obzirom da je promijenjen ustroj Vlade.

Što se porezne reforme tiče, ministar Marić izdvojio je ono najvažnije, bez davanja prioriteta pojedinim poreznim oblicima. Ministar osobito snažnom porukom hrvatskome gospodarstvu i poduzetnicima smatra izmjenu Zakona o porezu na dobit, odnosno spuštanje opće stope poreza na dobit sa 20 na 18%.

„Za male i srednje poduzetnike te obrtnike, poljoprivrednike i sve one koji imaju promet do tri milijuna kuna, stopa poreza na dobit ide na 12%, uz ukidanje svih olakšica izuzev olakšica za PP1 područja Grad Vukovara, odnosno ono što sigurno nije bilo razmatrano, da se ukidaju olakšice za istraživanje i razvoj, znanstvena istraživanja i tako dalje“, kazao je ministar financija i nastavio:

„Sve olakšice koje se tiču Zakona o poticanju ulaganja ostaju, to je važno napomenuti.  I tamo smo preuzeli neke obveze, ali ono što je bitno je da se  olakšice se miču iz Zakona o porezu na dobit. Time predlažemo jedno veliko pojeftinjenje rada administracije, ali i pojednostavnjenje cijelog sustava.

Što se poreza na dohodak tiče, neoporezivi dio dohotka, osnovni odbitak koji najviše zanima hrvatsku javnost,  jer se radi o 2 milijuna i 750.000 poreznih obveznika, ide na 3.800 kuna. Razlog je, između ostalog, to što smo nastojali poravnati, odnosno izjednačiti tretman svih poreznih obveznika. U ovom trenutku imamo četiri kategorije osnovnog osobnog odbitka, a sada ih se sve poravnava i idemo konsekutivno u korekcije onih odbitaka za djecu. Mislim da ste primijetili da poglavito za drugo i treće dijete dajemo malo jaču progresivnost u dizanju tih odbitaka.

Mijenjamo razrede u sustavu poreza na dohodak, dakle, nakon tog neoporezivog dijela do idućih 17.500, što znači da je praktički na 21.300 prag na kojem starta najviša stopa poreza na dohodak. Ona je u ovom trenutku predložena da ide sa 40 na 36%. Ponavljam, namjera je da se zahvati segment onog dijela gospodarstva i društva kojeg vidimo kao jako bitnog i jako traženog diljem Europske unije, od IT stručnjaka do naših inženjera, liječnika i tako dalje. Uz doprinose, u porezu na dohodak ima određena korekcija, koju bih nazvao većom pravednošću, jer se danas drugi dohodak oporezuje na četiri različita načina. Ovisno o statusu, zadržavamo određene razlike, ali i poravnavamo ih,  na način da svi postaju obveznici uplate zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. No, za sve se to spušta na niže razine – mirovinsko osiguranje za drugi dohodak ide sa 20 na 10%; za zdravstveno osiguranje sa 15 na 7,5%, dakle na taj način činimo zaista veću i poreznu i socijalnu pravednost. Porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalnog rada i drugog dohotka, postaje tzv. sintetički dohodak, zbraja se i kao takav obračunava, dok se dohoci od kapitala i imovine konačno oporezuju po stopi od 12% plus prirez. 

Prema Zakonu o radu, članak 92. stavak 4.“, istaknuo je ministar,  „jasno piše da je naknada za zaposlenika bruto plaća. I ove izmjene prema slovu tog zakona trebali bi osjetiti svi koji ostvaruju dohodak. Ovom prilikom upućujem apel svim poslodavcima da zaista provedu ove porezne izmjene i da zaista svi osjete ovu promjenu na svojim neto dohocima.  Također, s obzirom da je porez na dohodak jedan od glavnih izvora i prihoda jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, ovo je vrlo jasna poruka njima: potencijalno 16. zakon na onoj listi izmjena zakonskih propisa bi bio Zakon o financiranju lokalne i područne samouprave i to na način da ćemo potpuni porez na dohodak ustupiti jedinicama lokalne i područne samouprave, u omjerima koje još uvijek testiramo. Oni će se kretati otprilike u odnosu od 80% za gradove i općine, odnosno 20% za županije, ali treba nam još neko vrijeme za to pa ćemo ostaviti još uvijek otvorenu opciju da taj zakon i ne stupi na snagu odmah s 1. siječnja 2017. Ako i ne stupi, njihovi proračuni neće biti ugroženi, jer ćemo izravno iz proračuna kompenzirati taj gubitak prihoda. Dakle, vrlo jasna poruka svim čelnicima lokalne samouprave što se tiče njihovih proračuna. Ideja je, pojednostaviti i sustav PDV-a i da u perspektivi imamo sniženu stopu. Cijeli porezni sustav će se svesti na svega nekoliko stopa – dakle 12, 18, 24 i ostaje još ova 36 za dohodak, ali u biti vrlo jasna, jednostavna i pregledna struktura ukupnog poreznog sustava. Poreznim izmjenama zahvatit ćemo sve hrvatske građane. Onih 915.000 građana koji ni danas ne plaćaju porez na dohodak, njima nije niti moguće promjenama poreza na dohodak podići raspoloživi dohodak. Ali, ideja je bila da se u PDV-u stimuliraju neke aktivnosti koje su, ekonomskim rječnikom neelastične, nužna dobra, koja koristimo svi, tako smo kao prijedlog stavili isporuku električne energije. Ta tematika će se zasebno rješavati, ove porezne izmjene su ideja da se ukupni račun za hrvatskog građanina za električnu energiju smanji, kroz smanjenu stopu PDV-a, tako da svaki građanin osjeti poboljšanje.

Imamo dalje porez na promet nekretnina, ukidanje otegotnih i otežavajućih olakšica koje su komplicirale rad Porezne uprave. Time pojednostavnjujemo, ali istodobno i snižavamo opću stopu sa 5 na 4%, i ono što je bitno, kompletno se taj porez prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave. I ono što je važno reći, su lokalni porezi kao zasebni zakon koji će definirati sve lokalne poreze i naravno, zakon ili projekt jednostavnog poreza na nekretnine. Od 1.1.2018. komunalne naknade neće biti, uvodi se porez koji je praktički ista stvar, sa dodatna dva poboljšanja kriterija na postojeća tri,  koji za većinu građana neće značiti nikakvu promjenu, dakle, nešto povećanu naknadu, odnosno taj jednostavni porez na nekretnine plaćat će građani za novije i kvalitetnije nekretnine u odnosu na one koji će manje plaćati. Ali u prosjeku, u totalu, neće biti izmjena, u tom su dijelu napravljeni vrlo detaljni izračuni. Jedinicama lokalne i područne samouprave to više neće biti namjenski prihod, nego će se kalkulirati za njihove opće proračunske prihode, što mislim da će i oni, sa svoje razine, to pozdraviti“, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Izvor: Vlada.hr
Foto: Dnevnik.hr

Korisni linkovi

Porezni savjetnik

Porez na Nekretninu

Porezna reforma

Porez na nekretninu (Zakon)

Vodič za oporezivanje nekretnina

Porez na dobit

Premium Domain Names

Na vrh

Novosti

Olakšice na plaću nakon porezne reforme

 

Jedino se ugostitelji ne vesele novom poreznom paketu, koji građanima i tvrtkama ostavlja oko dvije milijarde kuna u 2017. godini

Kakve nas promjene čekaju od iduće godine, a što se priprema za siječanj 2018.

 

Porezna reforma 2016.

Predsjednik Plenković na sjednici Vlade: Porezna reforma dat će zamah gospodarstvu i rasteretiti građane i poduzetnike

 

Ministar financija: Sustav će biti jednostavniji i pravedniji

Ministar financija nakon predstavljanja porezne reforme na sjednici Vlade: Sustav će biti jednostavniji i pravedniji

Oporezivanje nekretnina